“Dodirivanje kamena u zlato” je nekada bio mit i metafora, a sada se ovaj san ostvario.Ljudi koriste obično kamenje – bazalt, za izvlačenje žica i izradu raznih vrhunskih proizvoda.Ovo je najtipičniji primjer.U očima običnih ljudi, bazalt je obično građevinski kamen potreban za puteve, željeznice i aerodromske piste.Međutim, malo ljudi zna da bazalt također može biti uvučen u zelene i ekološki prihvatljive proizvode od vlakana visokih performansi, čineći legendu o „dodiranju kamena u zlato“.Postanite stvarnost.
Bazaltno vlakno je neorganski silikat koji je kaljen u vulkanima i pećima da bi se iz tvrdog kamena pretvorio u meka vlakna.Materijal od bazaltnih vlakana ima visoku temperaturnu otpornost (>880 ℃), otpornost na niske temperature (<-200 ℃), nisku toplotnu provodljivost (toplotna izolacija), zvučnu izolaciju, otpornost na vatru, izolaciju, nisku higroskopnost, otpornost na koroziju, otpornost na zračenje, visoku lomljivost čvrstoća, nisko istezanje, visok modul elastičnosti, mala težina i druga izvrsna svojstva i odlična svojstva obrade su potpuno novi materijali, te se u normalnom procesu proizvodnje i prerade ne proizvode toksične tvari, nema otpadnih plinova, otpadnih voda, ispuštanja ostataka otpada, tako da to je U 21. veku se naziva „zelenim industrijskim materijalima i novim materijalima“ bez zagađenja.
Kao što svi znamo, kora se sastoji od magmatskih stijena, sedimentnih stijena i metamorfnih stijena, a bazalt je vrsta magmatskih stijena.Osim toga, bazaltna ruda je bogata, rastopljena i jednokomponentna sirovina ujednačene kvalitete.Stoga su sirovine za proizvodnju bazaltnih vlakana prirodne i lako dostupne.Od uspješne probne proizvodnje bazaltne kamene vune od strane Velšana u Engleskoj 1840. godine, ljudska bića su počela istraživati i istraživati bazaltne materijale.Do 1960-ih, ukrajinski ogranak SSSR-ovog instituta za istraživanje stakloplastike, prema uputama sovjetskog ministarstva odbrane, počeo je da razvija bazaltna kontinualna vlakna, a industrijsku proizvodnju bazaltnih kontinuiranih vlakana realizovao je 1985. Nakon raspada Sovjetskog Saveza. Union, istraživačke i proizvodne jedinice koje se nalaze u Kijevu pripadale su Ukrajini.Na taj način zemlje koje danas u svijetu ovladavaju tehnologijom proizvodnje bazaltnih vlakana uglavnom potiču iz Ukrajine i Rusije.
Posljednjih godina, neke znanstveno i tehnološki razvijene zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Njemačke pojačale su istraživanje i razvoj ove nove vrste nemetalnih neorganskih vlakana i postigle neka nova dostignuća, ali postoji samo nekoliko zemalja koje mogu proizvesti veliku proizvodnju, a njihovi proizvodi su daleko od zadovoljavanja potreba društva.Naša zemlja poklanja pažnju istraživanju i razvoju bazaltnih kontinualnih vlakana još od „osme petoletke“.Relevantne strane dale su veliki značaj bazaltnim materijalima, posebno neki dalekovidni preduzetnici, koji su predvidjeli velike izglede ovog cilja, pa su posvetili pažnju i čak uložili u razvoj ovog projekta.Kao rezultat ovog rada, sukcesivno su uspostavljene relevantne istraživačke institucije ili proizvođači širom zemlje, od kojih su neki proizvodili primarne proizvode, postavljajući određene temelje za razvoj materijala od bazaltnih vlakana u Kini.
Bazaltna vlakna je nova vrsta anorganskog, ekološki prihvatljivog zelenog vlaknastog materijala visokih performansi.Sastoji se od bazaltnog materijala sastavljenog od oksida kao što su silicijum dioksid, glinica, kalcijum oksid, magnezijev oksid, oksid gvožđa i titanijum dioksid.nacrtana.Bazaltno kontinuirano vlakno ne samo da ima visoku čvrstoću, već ima i mnoga odlična svojstva kao što su električna izolacija, otpornost na koroziju i otpornost na visoke temperature.Osim toga, proces proizvodnje bazaltnih vlakana određuje da se stvara manje otpada i manje zagađuje okoliš, a proizvod se može direktno razgraditi u okolišu nakon što se odbaci bez štete, tako da je istinski zelen i ekološki prihvatljiv materijal.
Automobilska i transportna industrija zauzimaju najveći tržišni udio bazaltnih vlakana u smislu potražnje na tržištu
Automobilska i transportna industrija za krajnju upotrebu zahtijevaju upotrebu bazaltnih vlakana u kočionim pločicama, prigušivačima, oblogama glave i drugim unutrašnjim primjenama, prvenstveno zbog odličnih mehaničkih, fizičkih i kemijskih svojstava bazaltnih vlakana.U poređenju sa vlaknima koja se koriste u građevinarstvu i infrastrukturi, cena bazaltnih vlakana je veća u ovoj primeni, tako da automobilska i transportna industrija imaju veći udeo na tržištu bazaltnih vlakana.
Kontinuirano bazaltno vlakno je segment koji najbrže raste tokom prognoziranog perioda
Bazaltna vlakna dolaze u dva oblika, kontinuirana i diskretna bazaltna vlakna.Očekuje se da će kontinualna bazaltna vlakna registrovati veći CAGR tokom predviđenog perioda jer se ova vlakna koriste u različitim aplikacijama kao što su roving, tkanine i pređe za krajnju upotrebu kao što su automobili i transport, sportska oprema, energija vjetra, građevinarstvo i infrastruktura, kao što su kao i cijevi i rezervoari.Kontinuirana vlakna se koriste u kompozitnim i nekompozitnim aplikacijama.
Očekuje se da će Azijsko-pacifički region biti najveće tržište potražnje za bazaltnim vlaknima tokom predviđenog perioda
Azijsko-pacifički region je jedno od vodećih tržišta bazaltnih vlakana.Rastuće industrije krajnjih korisnika kao što su građevinarstvo i infrastruktura, automobilska industrija i transport, te energija vjetra pokreću tržište bazaltnih vlakana u regiji.U regiji postoji mnogo proizvođača bazaltnih vlakana i njihovih proizvoda.U regiji postoje i proizvođači koji su prvenstveno fokusirani na usvajanje poslovnih strategija za povećanje proizvodnje bazaltnih vlakana kako bi zadovoljili rastuću potražnju krajnjih korisnika.
Vrijeme objave: 30.05.2022