„Dodirivanje kamena u zlato“ nekada je bio mit i metafora, a sada se taj san ostvario. Ljudi koriste obično kamenje - bazalt, za izvlačenje žica i izradu raznih vrhunskih proizvoda. Ovo je najtipičniji primjer. U očima običnih ljudi, bazalt je obično građevinski kamen potreban za ceste, željeznice i piste aerodroma. Međutim, malo ljudi zna da se bazalt može izvlačiti i u zelene i ekološki prihvatljive visokoučinkovite vlaknaste proizvode, čime je legenda o „dodirivanju kamena u zlato“ postala stvarnost.
Bazaltna vlakna su neorganski silikat koji je kaljen u vulkanima i pećima kako bi se transformirao iz tvrde stijene u meka vlakna. Materijal od bazaltnih vlakana ima visoku temperaturnu otpornost (>880 ℃), nisku temperaturnu otpornost (<-200 ℃), nisku toplinsku provodljivost (toplinska izolacija), zvučnu izolaciju, usporavanje plamena, izolaciju, nisku higroskopnost, otpornost na koroziju, otpornost na zračenje, visoku čvrstoću na lom, nisko istezanje, visoki modul elastičnosti, malu težinu i druga odlična svojstva i odlična svojstva obrade. To su potpuno novi materijali, a u normalnom procesu proizvodnje i obrade ne proizvode se otrovne tvari, nema otpadnih plinova, otpadnih voda, ispuštanja ostataka otpada, pa se u 21. stoljeću nazivaju "zelenim industrijskim materijalima i novim materijalima" bez zagađenja.
Kao što svi znamo, kora se sastoji od magmatskih stijena, sedimentnih stijena i metamorfnih stijena, a bazalt je vrsta magmatskih stijena. Osim toga, bazaltna ruda je bogata, rastopljena i ujednačene kvalitete monokomponentna sirovina. Stoga su sirovine za proizvodnju bazaltnih vlakana prirodne i lako dostupne. Nakon uspješne probne proizvodnje bazaltne kamene vune od strane Velšana u Engleskoj 1840. godine, ljudi su počeli istraživati i proučavati bazaltne materijale. Do 1960-ih, ukrajinska podružnica Istraživačkog instituta za stakloplastika SSSR-a, prema uputama sovjetskog Ministarstva odbrane, počela je razvijati kontinuirana bazaltna vlakna i ostvarila industrijsku proizvodnju kontinuiranih bazaltnih vlakana 1985. godine. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, istraživačke i proizvodne jedinice smještene u Kijevu pripale su Ukrajini. Na taj način, zemlje koje danas u svijetu vladaju tehnologijom proizvodnje bazaltnih vlakana uglavnom potiču iz Ukrajine i Rusije.
Posljednjih godina, neke naučno i tehnološki razvijene zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Njemačke ojačale su istraživanje i razvoj ove nove vrste nemetalnih neorganskih vlakana i postigle neka nova dostignuća, ali postoji samo nekoliko zemalja koje mogu proizvoditi velike količine, a njihovi proizvodi su daleko od zadovoljavanja potreba društva. Naša zemlja posvećuje pažnju istraživanju i razvoju kontinuiranih bazaltnih vlakana još od "Osmog petogodišnjeg plana". Relevantne strane pridaju veliki značaj bazaltnim materijalima, posebno neki dalekovidni poduzetnici, koji su predvidjeli velike izglede ovog cilja, te su obratili pažnju, pa čak i investirali u razvoj ovog projekta. Kao rezultat ovog rada, širom zemlje su sukcesivno osnovane relevantne istraživačke institucije ili proizvođači, od kojih su neki proizvodili primarne proizvode, postavljajući određene temelje za razvoj bazaltnih vlaknastih materijala u Kini.
Bazaltna vlakna su nova vrsta neorganskog ekološki prihvatljivog zelenog visokoučinkovitog vlaknastog materijala. Sastoje se od bazaltnog materijala sastavljenog od oksida kao što su silicijum dioksid, aluminijum oksid, kalcijum oksid, magnezijum oksid, gvožđe oksid i titanijum dioksid. Kontinuirana bazaltna vlakna ne samo da imaju visoku čvrstoću, već imaju i mnoga odlična svojstva kao što su električna izolacija, otpornost na koroziju i otpornost na visoke temperature. Osim toga, proces proizvodnje bazaltnih vlakana određuje da se stvara manje otpada i manje zagađuje okoliš, a proizvod se može direktno razgraditi u okolišu nakon odlaganja bez štete, tako da je to pravi zeleni i ekološki prihvatljiv materijal.
Automobilska i transportna industrija čine najveći tržišni udio bazaltnih vlakana u smislu tržišne potražnje.
Automobilska i transportna industrija zahtijevaju upotrebu bazaltnih vlakana u kočionim pločicama, prigušivačima, krovnim oblogama i drugim unutrašnjim primjenama, prvenstveno zbog odličnih mehaničkih, fizičkih i hemijskih svojstava bazaltnih vlakana. U poređenju sa vlaknima koja se koriste u građevinarstvu i infrastrukturi, cijena bazaltnih vlakana je veća u ovoj primjeni, tako da automobilska i transportna industrija imaju veći udio vrijednosti na tržištu bazaltnih vlakana.
Kontinuirana bazaltna vlakna su najbrže rastući segment tokom prognoziranog perioda
Bazaltna vlakna dolaze u dva oblika, kontinuirana i diskretna bazaltna vlakna. Očekuje se da će kontinuirana bazaltna vlakna zabilježiti veću složenu godišnju stopu rasta (CAGR) tokom prognoziranog perioda, jer se ova vlakna koriste u raznim primjenama kao što su roving, tkanine i pređe za krajnje upotrebe kao što su automobilska industrija i transport, sportska oprema, energija vjetra, građevinarstvo i infrastruktura, kao i cijevi i rezervoari. Kontinuirana vlakna se koriste u kompozitnim i nekompozitnim primjenama.
Očekuje se da će azijsko-pacifička regija biti najveće tržište potražnje za bazaltnim vlaknima tokom prognoziranog perioda.
Azijsko-pacifička regija je jedno od vodećih tržišta bazaltnih vlakana. Rastuće industrije krajnjih korisnika, kao što su građevinarstvo i infrastruktura, automobilska industrija i transport, te energija vjetra, pokreću tržište bazaltnih vlakana u regiji. U regiji postoji mnogo proizvođača bazaltnih vlakana i njihovih proizvoda. U regiji postoje i proizvođači koji su prvenstveno fokusirani na usvajanje poslovnih strategija za povećanje proizvodnje bazaltnih vlakana kako bi zadovoljili rastuću potražnju krajnjih korisnika.
Vrijeme objave: 30. maj 2022.
